Logoped tijekom školske godine obavlja poslove iz niza programskih područja, a to su: planiranje i programiranje rada s učenicima s POOP (posebnim odgojno-obrazovnim potrebama), pripreme i poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima s POOP, savjetovanje i pomoć u radu učiteljima i stručnim suradnicima te ostalim zaposlenicima škole u svezi s postupcima u radu s učenicima s POOP, suradnja, savjetovanje i pomoć roditeljima učenika s POOP, analize i vrednovanja djelotvornosti odgojno-obrazovnog rada, stručno usavršavanje (osobno, učitelja, roditelja…), suradnja s ustanovama, vođenje odgovarajuće pedagoške dokumentacijeu i učeničkih dosjea, sudjelovanje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu školu, obavljanje poslova na prevenciji poremećaja u ponašanju, ostali poslovi na unapređivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti škole.
Odnosno, veći dio posla školskog logopeda se odnosi na:
ü suradnju s učiteljima pri izradi posebnog nastavnog plana i programa, odnosno individualiziranog programa za dotičnog učenika,
ü savjetovanju učitelje o načinu poučavanja takvog učenika,
ü pomaganju učenicima s POOP pri svladavanju nastavnog gradiva (dodatnim radom),
ü savjetovanje roditelja kako pomoći i na koji način raditi sa svojim djetetom,
ü praćenje postignuća učenika, i
ü na kraju školske godine izrađuje stručno mišljenje o postignućima i daje preporuke za daljnji rad.
Jedan od primarnih ciljeva je pomoći djeci sa teškoćama u savladavanju individualnih ili prilagođenih školskih programa kroz različita područja: ispravniji govor/izgovor, čitanje, razumijevanje pročitanog, slušanje, pisanje, usmeno i pismeno izražavanje, prostorno i vremensko snalaženje i računanje, uvažavajući potrebe i interese učenika.
Cjelokupni rad se temelji na sposobnostima ili jakim stranama učenika, a tek potom na ograničenjima, odnosno slabim stranama učenika.
Djeca dolaze na tretman obavezno 1-2 puta tjedno po jedan školski sat, po potrebi češće ukoliko se radi o ozbiljnijim teškoćama. Tijekom rada ima se uvid u sveobuhvatnu ličnost djeteta, budući da učenike upućujemo na detaljne dijagnostičke preglede (psiholog, defektolog, liječnik , ORL, fonijatar, audiolog, i drugi), a edukacijsko-rehabilitacijski tretman provodi se individualno ili radom u grupi s učenicma sa sličnim teškoćama.
Evaluacija se provodi pred kraj obrazovnog razdoblja s obzirom na različita područja: čitanje, čitanje s razumijevanjem, pisanje, računanje, te najčešće izgovora/usmeno izražavanje gdje se prati svaki segment (semantički, pragmatični, i drugi). O rezultatima se obavješćuju i roditelji za rad s djetetom kod kuće (po stručnim uputama) što omogućuje bržu i uspješniju terapiju.