Svjetski dan glasa 2026.

Datum objave: 16. travnja 2026.

Brinimo o svojem glasu

Svjetski dan glasa obilježava se 16. travnja. I ako ne ostale dane tijekom godine, barem na taj dan trebali bi osvijestiti koliko je glas važan u svakodnevnom životu, ali i koliko je neprocjenjiv u profesijama u kojima je osnovni alat rada. To se posebno odnosi na učitelje, odgojitelje, nastavnike, pjevače, glumce i logopede.

U školi glas nije samo sredstvo prenošenja znanja.

Njime poučavamo, smirujemo, vodimo, ohrabrujemo, postavljamo granice, gradimo odnos i stvaramo osjećaj sigurnosti.

Zato briga o glasu nije sitnica, nego važan dio profesionalne brige o sebi.

Zašto su prosvjetni radnici posebno izloženi poremećaju glasa?

Rad u školi često znači višesatno govorno opterećenje, često bez dovoljno odmora za glas. Glas koristimo tijekom nastave, dežurstava, roditeljskih sastanaka, individualnih razgovora, izvannastavnih aktivnosti i brojnih drugih situacija tijekom dana. Kada se tome pridruže buka, stres, suhi zrak, umor i potreba da se često govori glasnije nego što je ugodno, rizik za razvoj poremećaja glasa dodatno raste.

Posebno su opterećujuće situacije koje su prosvjetnim radnicima vrlo poznate:

  • govor preko žamora u razredu ili hodniku
  • pojačavanje glasa radi održavanja pažnje i discipline
  • više nastavnih sati zaredom bez dovoljno vremena odmora za glasa
  • rad u bučnim ili akustički zahtjevnim prostorima
  • nastava tjelesne i aktivnosti u većim prostorima
  • roditeljski sastanci, dodatne informacije i drugi oblici produženog govora
  • suhi zrak u sezoni grijanja ili klimatizacija
  • opći profesionalni stres, vremenski pritisak i opterećenje obvezama.

Glas često ne strada odjednom, nego se opterećenje nakuplja postupno, iz dana u dan.

Kako prepoznati da je glas umoran?

Prvi znakovi često se zanemare jer ih doživljavamo kao prolazne. Ali, važno ih je prepoznati na vrijeme.

Na vokalni zamor i početne simptome poremećaja glasa mogu upućivati:

  • promuklost
  • šumnost ili hrapavost glasa
  • osjećaj napora pri govoru
  • grebanje, peckanje ili suhoća u grlu
  • potreba za učestalim nakašljavanjem
  • napetost u vratu i ramenima
  • pucanje glasa
  • osjećaj da glas na kraju dana nije isti kao ujutro
  • smanjenje glasnoće ili izdržljivosti glasa.

Ako se takvi znakovi često ponavljaju, to je jasan signal da glasu treba posvetiti više pažnje.

I logopedi su glasovni profesionalci

Kada govorimo o glasu, važno je spomenuti i logopede. I oni svakodnevno intenzivno koriste glas u radu s djecom, učenicima, roditeljima i učiteljima. Često pomažu drugima u području komunikacije i glasa, ali i sami pripadaju skupini profesionalaca koji moraju svjesno čuvati vlastiti glas. Zato je Svjetski dan glasa važan podsjetnik i za logopede: briga o glasu dio je profesionalne brige o sebi.

Kako čuvati glas prije nego se pojavi ozbiljniji problem?

Najbolja zaštita glasa počinje prije nego što se jave jače tegobe.

Male svakodnevne navike mogu napraviti veliku razliku.

Korisno je:

  • piti dovoljno vode tijekom dana
  • ne čekati da se javi jaka suhoća ili umor glasa
  • izbjegavati nadvikivanje i govor preko buke kad god je to moguće
  • ne šaptati, jer i šapat može dodatno opteretiti glas
  • koristiti prirodan, ugodan glas, bez stiskanja i naprezanja
  • uzimati kratke odmore za glas između intenzivnijih govornih aktivnosti
  • smanjivati buku u prostoru kada je moguće
  • koristiti vizualne, neverbalne i rutinske dogovore s učenicima kako bi se manje govorilo „preko razreda”
  • odmarati glas kada smo prehlađeni, promukli ili iscrpljeni
  • voditi računa o općem odmoru, snu i razini stresa.

Ponekad pomažu i vrlo jednostavne promjene u svakodnevnom radu: stati bliže učenicima umjesto pojačavati glas, pričekati tišinu prije govora, koristiti dogovoreni znak za pažnju, zapisati kratku uputu na ploču ili izmjenjivati verbalne i neverbalne načine vođenja aktivnosti.

Što učiniti kada već primijetimo problem?

Kada se jave promjene glasa, važno je ne ignorirati ih i ne pokušavati izgurati dan preko umora i napora. Tada je dobro:

  • smanjiti govorno opterećenje kad god je moguće
  • češće odmarati glas
  • izbjegavati šaptanje, vikanje i nakašljavanje
  • piti dovoljno tekućine
  • obratiti pažnju na uvjete prostora
  • dati glasu vrijeme za oporavak.

Ako promuklost ili druge simptomi poremećaja glasa traju dulje, potrebno je potražiti stručnu pomoć. Posebno je važno reagirati ako se uz promjene glasa javljaju bol, otežano gutanje, osjećaj jače napetosti ili ako glas postaje sve slabiji i nestabilniji.

Pravodobna procjena i stručni savjet mogu spriječiti da se manji problem razvije u dugotrajniju teškoću.

Glas nije neiscrpan resurs

U školskom radu često mislimo na učenike, obveze, rasporede, rokove i svakodnevne izazove, a vlastiti glas uzimamo zdravo za gotovo.

Međutim, glas nije neiscrpan resurs. On traži pažnju, odmor i njegu, osobito kada ga svakodnevno koristimo kao glavni alat rada.

Na Svjetski dan glasa dobro je zastati i podsjetiti se: čuvati glas ne znači čuvati samo zvuk. To znači čuvati svoju radnu sposobnost, dobrobit, sigurnost u radu i kvalitetu odnosa koje svakodnevno gradimo u školi.

Čuvajmo svoj glas jer njime poučavamo, povezujemo, ohrabrujemo i ostavljamo trag.

Izvori:
World Voice Day – April 16

Blaži, D., Heđever, M. (2010) – Somatske teškoće kao indikatori stresa i teškoće glasa kod odgojiteljica i nastavnika

Baghban i sur. (2025) – The Worldwide Prevalence of Voice Disorders Among Teachers: A Systematic Review and Meta-Analysis

NIDCD – Taking Care of Your Voice

Pročitajte još

Međuzadružna suradnja

Međuzadružna suradnja

U četvrtak, 9. travnja 2026. skupina najaktivnijih zadrugara uz vodstvo voditeljice UZ Pčelice Nataše Horvatić, uputila se u posjet zadruzi Bergmani iz Ruda koju vodi naša učiteljica likovne kulture Martina Štengl Šoić. Nakon srdačnog dočeka i međusobnog upoznavanja...

Skip to content