Knjižnično-informacijski odgoj i obrazovanje

KNJIŽNIČNO-INFORMACIJSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

NASTAVA U KNJIŽNICI 1-8. razred

Područje rada: 1.-4. razred

Od 1. do 4. razreda osnovne škole razvijaju se vještine pisanja i čitanja. Prioritet aktivnostima u radu s učenicima u i sa školskom knjižnicom daje se poticanju čitanja kao jezičnoj djelatnosti i temelju obrazovanja. Razvijanjem čitalačke pismenosti potiče se govorno i pisano izražavanje učenika, daju im se nova znanja, obogaćuje se rječnik, pomaže im se u izgradnji sustava vrijednosti i usvajanju etičkih normi, što su preduvjeti za uspješno učenje svih predmeta.

1. razred

1. Knjižnica – mjesto poticanja čitalačke i informacijske  pismenosti  
2. Slikovnica -> izborno 

2. razred

1. tema: Dječji časopisi
2. tema: Jednostavni književni oblici

3. razred

1. tema: Put od autora do čitatelja         
2. tema: Referentna zbirka – Korištenje enciklopedija
3. tema: Mjesna (gradska/narodna) knjižnica

4. razred

1. tema: Referentna zbirka – Služenje rječnikom i školskim pravopisom
2. tema: Književno-komunikacijsko-informacijska kultura

Područje rada:  5.-8. razred

Već od 4. razreda školska knjižnica uvodi učenike u svijet informacija poučavajući ih samostalnoj uporabi izvora informacija i znanja. U procesu poučavanja važno je razvijati sposobnosti procjene vrijednosti kvalitete svake informacije. U središtu pozornosti su informacija i njeno vrjednovanje u svrhu razvijanja osobne odgovornosti pri stjecanju vještina potrebnih za cjeloživotno  učenje.

5. razred

1. tema: Organizacija i poslovanje školske knjižnice 
2. tema: Časopisi – izvori informacija 

6. razred

1. tema: Samostalno pronalaženje informacija
2. tema: Mreža (Internet) 

7. razred

1. tema: Časopisi na različitim medijima (+ citiranje)
2. tema: Online katalozi 

8. razred

1. tema: Sustav i uloga pojedinih vrsta knjižnica
2. tema: Uporaba stečenih znanja   

   Realizacija sadržaja programa čitalačke pismenosti i knjižnično-informacijskog područja školske knjižnice

   Broj i redoslijed tema ne predstavljaju broj nastavnih sati. Za neku će temu biti potrebno više sati, a više se tema može obraditi u jednom satu. Redoslijed tema ne upućuje na strogi redoslijed obrade. Uključuju se teme koje se mogu ostvariti s obzirom na sposobnosti i znanja učenika te na uvjete rada. Teme treba ostvarivati na načine koji aktivno uključuju učenike, potiču njihovu znatiželju i kreativnost. Sadržaji programa se mogu izvoditi u školskoj knjižnici, informatičkoj učionici, razredu, višenamjenskom ili nekom drugom prostoru u školi ili izvan nje. Važno je napomenuti da programske odrednice nisu nešto što se uči u jednom razredu pa je time učenje završeno, nego se znanja, vještine i sposobnosti njihove primjene trajno utvrđuju i proširuju na različitim stupnjevima obrazovanja (horizontalno i vertikalno), u različitim područjima i sadržajima.

   Budući da školska knjižnica sve uspješnije usklađuje svoje zadaće i ciljeve s nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, teme iz programa se mogu ostvariti korelacijom s bilo kojim područjem iz školskog programa, jer svaki sadržaj može biti podloga za ostvarenje ciljeva i zadaća čitalačkog i informacijskog opismenjavanja. U svim aktivnostima nužna je kreativna suradnja, timski rad učitelja i svih stručnih suradnika, među kojima je i školski knjižničar, te korelacijski pristup planiranju i programiranju rada, jer se samo međupredmetnim suodnosom, usporedbom sadržaja, ukazivanjem na sličnosti i razlike unutar određenog područja znanja može usvojiti kvalitetno i primjenjivo znanje.